Već je od ranije poznato kako kofein ne treba konzumirati kasno navečer ako planirate spavati. Nova je studija dodatno rasvijetlila kako utječe na ljudski mozak tijekom spavanja.

U testovima koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Montrealu u Kanadi pokazalo se kako kofein povećava složenost moždanih signala i pomiče mozak bliže stanju 'kritičnosti'. Ova kritičnost odnosi se na ravnotežu mozga između strukture i fleksibilnosti, što se smatra najučinkovitijim stanjem za obradu informacija, učenje i donošenje odluka.

Istraživači sugeriraju kako bi ovo stanje moglo spriječiti miran san. Kofein nas ne samo održava budnima, već zapravo mijenja način na koji mozak funkcionira. Mlađe odrasle osobe u dobi od 20 do 27 godina više su pogođene.

Daljnja analiza otkrila je kako je kofein utjecao na spore oscilacije električne aktivnosti poznate kao delta, theta i alfa valovi. To su pokazatelji dubljeg, okrepljujućeg sna. Kofein ih je oslabio - posebno tijekom faze spavanja s nebrzim pokretima očiju koju mozak koristi za fiksiranje sjećanja i ponovno punjenje naših kognitivnih funkcija.

Za studiju su istraživači regrutirali 40 volontera i mjerili njihove moždane obrasce putem elektroencefalograma (EEG-a) tijekom dvije noći. Jedne noći sudionici su dobili placebo, a druge kapsulu koja sadrži 200 miligrama kofeina (što je ekvivalentno otprilike jednoj ili dvije šalice kave).

Korištene su razne statističke metode za validaciju rezultata i kako bi se osiguralo da su razlike uočene u moždanoj aktivnosti povezane s unosom kofeina - pokazujući taj pomak prema kritičnosti i više uzbuđenih neurona.

Kada su u pitanju različite reakcije u različitim dobnim skupinama, istraživači sugeriraju kako bi promjene u mozgu kako starimo mogle biti odgovorne. Molekule adenozina postupno se nakupljaju u mozgu tijekom dana, što dovodi do većeg osjećaja umora kako se približava vrijeme za spavanje.

Kofein djeluje tako što blokira receptore s kojima adenozin interagira, dajući nam privremeni nalet energije. Receptori adenozina su obilniji u mlađim mozgovima, što bi moglo objasniti zašto se čini kako su mlađi ljudi osjetljiviji na moć kofeina. To uključuje i pozitivne energizirajuće učinke i negativne učinke preaktivnog mozga preko noći.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Communications Biology.